Brestlitovski mir

Brestlitovski mir, ugovor o miru između Sovjetske Rusije s jedne strane i Njemačke, Austro-Ugarske, Bugarske i Turske s druge strane, potpisan je u Brest-Litovsku (danas Brest) 3. ožujka 1918. Njemu prethodi Brestski ugovor primirja od 15. prosinca 1917.
Pukovnijska zapovijed broj 337 od 21. prosinca 1917., Kr. u. zagrebačka 25. dom. pješ. pukovnije sadrži primjenu Primirja na istočnom bojištu od 15. prosinca 1917. Sačuvana je u Ratnom dnevniku Stjepana Kolandera, Knjiga XVIII. „Sa ruskog ratišta, Dio III.“

Brestski ugovor primirja od 15. prosinca 1917.

1.Ugovor primirja
Između opunomoćenih zastupnika vrhovnog vojnog vodstva njemačkog, austro-ugarskog, bugarskog i turskog s jedne strane, a ruskog s druge strane sklapa se radi postignuća trajnog i za sve dijelove častnog mira slijedeće oružno primirje:
I.Primirje počinje dne 17. prosinca 1917, 12 sati o podne i traje do 14. siječnja 1918, 12 sati o podne.-
(…)
II.Primirje proteže se na svu kopnenu i zračnu vojsku spomenutih sila na fronti između Crnog i Istočnog mora.-
(…)

2.Božićni blagdani
Na točku 2. Divizijskog otpravka broj 330/1917.
Dne 24., 25., 26., onda 31. prosinca i 1. siječnja jesu blagdani. Ovih dana jesu častnici i momčad izuzev bezuvjetno potrebne službe, prosti od službe.
Častnici i momčad grčko-istočne vjere prosti su od službe dne 6., 7. i 8. siječnja, te dne 13. i 14. siječnja.
(…)